Ovaj morski park administrativno dijele opštine Budva i Bar, a obuhvata predivan i prostran akvatorijum ispred Petrovca – od rta Skočiđevojka pa sve do rta Malovik na barskoj strani. Status zaštićenog područja dobio je kako bi se pod strogu kontrolu stavio ovaj dio obale i podmorja, koji je bio pod velikim pritiskom turizma, nelegalnog ribolova i sidrenja, i kako bi se sačuvao jedan od najslikovitijih morskih pejzaža na čitavoj našoj rivijeri.
Kada stojite na petrovačkoj obali, pogledom apsolutno dominiraju dvije prepoznatljive stijene koje niču iz morskog plavetnila – ostrvca Sveta Neđelja i Katič, po kojem je park i dobio ime. Ova dva ostrvceta, sa malom kamenom crkvicom na samom vrhu Svete Neđelje, nisu samo vizuelni simbol Petrovca i vjekovni motiv sa razglednica, već su i prirodne barijere koje kriju fascinantan podvodni svijet. Reljef samog podmorja u ovom dijelu budvanske i barske opštine je izuzetno razuđen; dno se naglo spušta u dubinu, formirajući podvodne grebene, usjeke i prostrane pjeskovite platoe koji su idealni za razvoj morskog života. U ekološkom smislu, Katič je neprocjenjivo bogatstvo. Glavni razlog za zaštitu ovog područja jesu prostrane i izuzetno očuvane livade morske trave posidonije (Posidonia oceanica), koje se prostiru duž čitavog parka. Ove podvodne šume su od ključnog značaja za čitav ekosistem južnog Jadrana, jer funkcionišu kao prirodna mrestilišta i sigurni zakloni za brojne ekonomski i ekološki važne vrste riba, rakovica i hobotnica. Stjenovito dno oko samih ostrvaca Katič i Sveta Neđelja, kao i podvodni zidovi prema barskoj strani, dom su za bogate kolonije sunđera, morskih sasa i osjetljivih korala, dok se u pukotinama stijena skrivaju velike škarpine, zubatci i brancini. Čiste i otvorene vode ovog parka pružaju idealne uslove i za boravak morskih kornjača, kao i jatima delfina koji se ovdje često mogu vidjeti u igri, prateći ribarske brodove. Sama ostrvca i nepristupačne litice na kopnenom dijelu parka, iako stalno izloženi posolici i jakim ljetnjim žegama, predstavljaju važno stanište za morske ptice, prvenstveno galeba i kormorana, koji ovdje pronalaze mir i idealna mjesta za gniježđenje daleko od ljetnje buke. Istorija i tradicija ovog kraja su vjekovima okrenute ka moru. Mala crkvica na ostrvu Sveta Neđelja, prema predanju, podignuta je kao zavjet pomoraca koji su nakon brodoloma pronašli spas na tom golom kamenu, što čitavom ovom parku daje jednu posebnu, mističnu i duhovnu notu. Lokalno stanovništvo Paštrovića i barskog kraja vjekovima je živjelo od održivog ribarstva i maslinarstva, poštujući more kao svog glavnog hranitelja. Danas, Park prirode Katič predstavlja zonu u kojoj se uči kako da turizam i ekologija idu ruku pod ruku. Šetnja petrovačkom obalom, vožnja čamcem oko ostrvca ili ronjenje u ovim kristalno čistim vodama nudi jedinstven doživljaj – prostor prožet mirisom joda i borova, gdje se plavetnilo otvorenog mora spaja sa tradicijom i skrivenim bogatstvom podmorja koje smo dužni da sačuvamo za generacije koje dolaze.