Nacionalni parkovi·Plav·8 min čitanja

Nacionalni park Prokletije

Itera tim

6. jul 2026.

Nacionalni park Prokletije

Ovaj nacionalni park je zvanično proglašen 2009. godine, čime je postao peti i ujedno najmlađi prostor te vrste pod državnom zaštitom u Crnoj Gori, a prostire se na ukupnoj površini od oko 16.600 hektara. Obuhvata veličanstveni i neukrotivi planinski lanac koji zbog svojih oštrih oblika i nepristupačnosti nosi prepoznatljiv epitet „Alpi juga Evrope“. Riječ je o jednom od posljednjih istinski očuvanih i divljih planinskih masiva na Balkanu.

Njegov reljef odlikuju strme krečnjačke stijene i duboki usjeci, koji su vjekovima oblikovani pomjeranjem tla i topljenjem nekadašnjih glečera. Upravo na ovom prostoru nalazi se i Zla Kolata, koja sa 2.534 metra nadmorske visine drži titulu najvišeg planinskog vrha u državi. Suprotnost oštrim stijenama čine predivne i prostrane ledničke doline Grebaje i Ropojane, koje svojom ljepotom privlače planinare i istraživače iz cijelog svijeta. Pored moćnih planina, ovo područje u opštinama Plav i Gusinje izuzetno je bogato vodom – brojnim izvorima, rijekama i čistim jezerima. Posebno se izdvaja Plavsko jezero, kao i mistično Hridsko jezero koje leži skriveno u četinarskoj šumi na skoro 2.000 metara visine. Za Hridsko jezero se u narodu vežu brojne legende, među kojima je najpoznatija ona da su ga stvorile vile i da kupanje u njemu donosi sreću i zdravlje. Takođe, nezaobilazni dio ovog kraja su i čuveni Alipašini izvori u Gusinju, gdje voda u velikim količinama izvire direktno iz zemlje. Zbog specifične klime i geografske izolovanosti, Prokletije su pravi centar balkanskog biodiverziteta. Ovdje raste preko 1.700 biljnih vrsta, što predstavlja više od polovine ukupne flore Crne Gore, uključujući i rijetke šume bora molike i munike. Životinjski svijet je jednako bogat i stabilan, pa ove šume i nepristupačne stijene pružaju utočište krupnim sisarima poput medvjeda, vukova i divokoza, ali i rijetkom balkanskom risu, dok na visinama gnijezdi suri orao. Na kraju, poseban pečat cijelom kraju daje lokalno stanovništvo i tradicionalni način života na visokim katunima, gdje se i danas praktikuje nomadsko stočarstvo. Kulturno-istorijsko nasljeđe ovog podneblja oblikovano je vjekovnim preplitanjem različitih uticaja, što se najbolje vidi kroz autentičnu arhitekturu starih kamenih kula i drvenih kuća, bogatu narodnu nošnju i prepoznatljivu gostoljubivost. Boravak ovdje pruža jedinstvenu priliku za povratak tradiciji i uživanje u autentičnim domaćim specijalitetima ovog kraja.

Itera tim

Editorial tim · Itera Journal

← Sve priče